Značaj preciznog i doslednog prevoda najjasniji je revnosnim prevodiocima koji svakodnevno prevode sudske, ekonomske, administrativne i druge specijalizovane tekstove, ili pak klijentima manje obazrivih prevodilaca koji su imali tu neprijatnost da zbog pogrešnog prevoda upadnu u finansijske, poslovne, pravne ili druge neprilike.

Većina ovih oblasti zahteva strogo pridržavanje terminologije i formi prevoda koje su uveliko ustaljene što prevodiocima donekle može olakšati posao kada postanu dobro upoznati s datom oblašću. Međutim, kada je reč o prevođenju književnih dela gde se prevodilac mora prilagoditi stilu i tehnici datog pisca, koji često koristi raznolike kreativne slobode i mogućnosti svog jezika, pravila se znatno menjaju. U tom slučaju od prevodioca se očekuje da i sam učestvuje u kreativnom procesu i da rečima ciljnog jezika kod čitalaca prevedenog dela izazove ista osećanja i utiske koje je originalni autor izazvao kod svojih čitalaca.

Jedan od književnih tipova najtežih za prevođenje, iako možda ne deluje tako na prvi pogled, jeste dečija književnost. Književnost namenjena deci igra veliku ulogu u ranom razvoju pozitivnih čitalačkih, ali i mnogobrojnih drugih navika, i prava dečija knjiga može privući i decu koja su se do tada ustručavala od čitanja. S obzirom na to da se deca koja čitaju i koja su uključena u svet književnosti mogu smatrati samo pozitivnom odlikom svake jezičke grupe, bitno je obezbediti dovoljnu raznovrsnost dečije književnosti na jednom jeziku, a to je zadatak izdavača i prevodilaca. Srećom, prevođenje dečije književnosti izuzetno je rasprostranjeno, što je naročito tačno za knjige koje uspeju da u različitim kulturama i na različitim jezicima istovremeno privuku primarnu publiku, odnosno decu, i budu prihvatljive odraslima koji su najčešće autoritet pri odabiru knjige. O tome svedoči i činjenica da ako izuzmemo Bibliju i druge religijske tekstove, književno delo s najvećim brojem prevoda na druge jezike je „Pinokio“ koji je prema nekim izvorima preveden na oko 250 jezika. Približan broj prevoda imaju i „Mali princ“, „Alisa u zemlji čuda“, a pri vrhu liste su i bajke Hansa Kristijana Andersena, serijal „Hari Poter“ i drugi klasici dečije književnosti.

Rasprostranjenost dečije književnosti na različitim jezicima ne ukazuje na jednostavnost njenog prevođenja. Naprotiv, visoka potražnja za ovim tipom književnosti ukazuje na sposobnost i volju prevodilaca da se uhvate u koštac sa veoma zahtevnim zadacima. Mnoštvo takvih zadataka može se naći u serijalu „Hari Poter“ koji, kao i veliki broj drugih klasika dečije književnosti, opisuje svet pun natprirodnih i magičnih likova i pojava koji često zahtevaju stvaranje sasvim novih reči. U drugoj knjizi serijala, glavni junak nailazi na dnevnik osobe pod imenom Tom Marvolo Riddle (Tom Marvolo Ridl) za koga će se kasnije ispostaviti da je glavni zlikovac – Lord Voldemort, te da je prvo ime bilo anagram: Tom Marvolo Riddle – I am Lord Voldemort (Ja sam Lord Voldemor).

Na mnogim jezicima prevodioci su promenili srednje ime što je dalo zadovoljavajuće rezultate (npr. nemački: Tom Vorlost Riddle – Ist Lord Voldemort). Među njima je i srpski: Tom Mervolodomos Ridl – To smo mi Lord Voldemor gde je ipak došlo do popriličnog razilaženja s originalom jer je umesto jednine upotrebljena množina. Veliki broj prevoda je ipak izostavio činjenicu da prezime Riddle (zagonetka) nagoveštava obrt koji će uslediti. Jedan od retkih prevoda koji su uspeli da reprodukuju dvostruko značenje prezimena je francuski: Tom Elvis Jedusor – Je suis Voldemort. Pored anagrama, u ovom prevodu prisutan je i dodatni nivo igre rečima jer se prezime Jedusor može protumačiti kao „jet du sort“ ili „jeu du sort“ što znači „baciti čini“ odnosno „igra činima“ što se itekako uklapa u čarobnjački svet knjige. Ovaj primer pokazuje da se uz pravu dozu kreativnosti i strpljenja mogu prevesti i najzahtevnije dečije knjige ma koliko neobične i maštovite bile. Razmena knjiga putem prevođenja poboljšava komunikaciju između mladih čitalaca različitih zemalja čineći je bogatijom i trajnijom. Time se formira razumevanje i osećaj bliskosti s drugim kulturama što stvara povoljne uslove za dalji razvoj i očuvanje svetskog književnog nasleđa.



Lokacija

Braće Popović 5
21000 Novi Sad, Srbija

Telefoni

Telefon: 021 47 25 227

Fax: 021 47 25 226