Iako humor kao tema lingvističkog istraživanja odnedavno postaje sve zastupljeniji, prevođenje humora i dalje predstavlja oblast u kojoj je potrebno mnogo rada i istraživanja. Tome svakako doprinose složenosti interdisciplinarnosti same oblasti humora koja obuhvata aspekte lingvistike, psihologije, kulture i sociologije, kao i oblast prevođenja koja se često suočava sa jezičkom neizvesnošću.

Dok je lingvista zainteresovan za opšte šablone sličnosti i razlika između jezičkih sistema, prevodilac mora da se nosi sa iskazima koji su često u suprotnosti sa normom ili čak koriste reči koje nikada ranije nisu korišćene. Da bi se uspešno preveo sa jednog jezika na drugi, humor se najpre mora razumeti. Stoga se prvo mora utvrditi šta humor predstavlja. Nemoguće je navesti definiciju koja obuhvata sve aspekte humora, ali pri prevođenju najbolje je fokusirati se na jedan od njegovih osnovnih aspekata tj. nepodudarnost. Većina autora koji se bave pitanjem humora slaže se da se u osnovi humora nalazi nepodudarnost između očekivanog i neočekivanog te se humor može posmatrati kao mentalni fenomen u čijoj osnovi se nalazi nepodudarnost između očekivanog i neočekivanog čije razrešenje dovodi do iznenađenja, zabave i smeha.

Bitna je i podela na verbalni i neverbalni humor. Verbalni humor nastaje ukoliko se nepodudarnost koja se nalazi u osnovi humora izrazi putem jezika, ali treba uzeti u obzir da neki autori prave razliku između verbalnog humora koji se zasniva na određenim aspektima jezika (npr. dvosmislenost u značenju: Imam srce mladog čoveka. Držim ga u tegli na stolu.) i referencijalnog (konceptualnog) humora u kojem se pomoću jezika samo upućuje na određenu pojavu koja je humoristična (npr. znak na kome piše: Veslački klub pustinje Gobi). S druge strane, neverbalni humor obuhvata vizuelni humor, humor izražen pokretom i muzički humor ili kombinaciju ovih tipova humora. Verbalni humor zadaje najviše poteškoća prevodiocima jer najčešće koristi jezik na kreativan način i obiluje kulturološkim elementima i sredstvima specifičnim za izvorni jezik koja se teško prenose u ciljni jezik. Ako se pritom verbalni humor javlja u audio-vizuelnom obliku (npr. u humorističkoj seriji) gde se od prevodioca očekuje da prenese sve aspekte izrečenog humora isključivo pomoću teksta, zadatak postaje još teži.

Kada su u pitanju humorističke serije sa engleskog govornog područja koje su najrasprostranjenije, od prevodioca se očekuje da ne vrši prevelike izmene kako ne bi narušio integritet same serije. U takvim slučajevima, najbolje je postići kompromis između dinamičke i formalne ekvivalencije prevoda. Formalna ekvivalencija predstavlja svojstvo prevoda u kojem su osobine forme izvornog teksta mehanički reprodukovane u ciljnom jeziku. Nasuprot tome, dinamička ekvivalencija predstavlja svojstvo prevoda u kome je forma izvornog teksta promenjena, ali je poruka preneta na ciljni jezik tako da kod primaoca izazove reakciju koja je ista kao kod primaoca izvornog jezika. Dobar primer kompromisa između ove dve ekvivalencije može se ilustrovati prevodom humorističke zagonetke: Šta ima 50 nogu i ne može da hoda? Pola stonoge.

Da bi se ova zagonetka uspešno prevela na francuski jezik, broj 50 se mora zameniti brojem 500 jer su u Francuskoj stonoge poznate kao „mille-pattes” odnosno „hiljadunoge”. Dakle, verzija zagonetke na francuskom jeziku nije formalni ekvivalent sa izvornom verzijom, ali ekvivalencija postoji u drugim aspektima koji je čine sasvim uspešnim prevodom.

U optimalnom slučaju primer humora u izvornom jeziku biće zamenjen primerom na ciljnom jeziku koji na potpuno isti način dovodi do humorističkog efekta, odnosno izaziva iste asocijacije kod ciljne publike kao izvorni tekst kod izvorne publike. Međutim, optimalni slučajevi su jako retki i mogu se smatrati srećnom okolnošću pa se prevodilac najčešće mora opredeliti za određeni aspekt originalnog humora koji se može uspešno održati na ciljnom jeziku, npr. održavanje (delimičnog) značenja ili forme izvornog humora. Ukoliko je i to nemoguće, prihvatljivo je kompenzovati humor na drugom mestu u okviru prevoda kada se za to ukaže prilika. Bez obzira na to za koju opciju se prevodilac opredeli pri prevođenju humora, uvek se moraju osloniti na svoju kreativnost i snalažljivost kako bi u ciljnom jeziku stvorili nepodudarnost između očekivanog i neočekivanog koja se razrešava humorističan način.



Lokacija

Braće Popović 5
21000 Novi Sad, Srbija

Telefoni

Telefon: 021 47 25 227

Fax: 021 47 25 226