{"id":2233,"date":"2022-03-14T12:56:15","date_gmt":"2022-03-14T11:56:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.proverbum.com\/?p=2233"},"modified":"2022-03-14T13:00:20","modified_gmt":"2022-03-14T12:00:20","slug":"kraljev-govor-i-kraljicin-engleski-prestiz-i-jezik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.proverbum.com\/sr\/kraljev-govor-i-kraljicin-engleski-prestiz-i-jezik\/","title":{"rendered":"Kraljev govor i Kralji\u010din engleski: presti\u017e i jezik"},"content":{"rendered":"<p>\u010cesto nam se desi da donosimo zaklju\u010dke o drugima na osnovu njihovog na\u010dina izra\u017eavanja, naro\u010dito kada te osobe ne poznajemo dovoljno. Ljudi koji \u017eive u gradovima mogu s visine gledati na ljude sa sela, ili stanovnici jednog kraja mogu smatrati one iz drugih delova zemlje \u201emanje pismenima\u201c, a sve to na osnovu jezika ili dijalekta kojim govore. Nije redak ni slu\u010daj da se u\u010denici stranih jezika odlu\u010de za odre\u0111enu varijantu, npr. za britanski engleski umesto ameri\u010dkog, zato \u0161to im \u201ebolje zvu\u010di\u201c ili zato \u0161to tu varijantu smatraju po ne\u010demu boljom. Sve ovo mo\u017ee se objasniti pojmom presti\u017ea.<\/p>\n<h2>Presti\u017e<\/h2>\n<p>Presti\u017e je termin kojim se u sociolingvistici ozna\u010dava nivo uva\u017eavanja koji jedan jezik ili dijalekt dobija u okviru svoje jezi\u010dke zajednice, a u odnosu na druge jezike ili dijalekte koji se tako\u0111e koriste. Ta\u010dnije re\u010deno, za jezik se mo\u017ee re\u0107i da ima presti\u017e ukoliko ga odre\u0111eno dru\u0161tvo smatra pravilnijim, odnosno na bilo koji na\u010din superiornijim u odnosu na druge jezike ili dijalekte. Naj\u010de\u0161\u0107e je to takozvana standardna varijanta jezika, koja se jo\u0161 naziva i standardni jezik ili knji\u017eevni jezik, mada u nekim slu\u010dajevima mo\u017ee do\u0107i i do dominacije stranog jezika.<br \/>\nU dana\u0161nje vreme postoji ogromna potreba za znanjem stranih jezika, pa je i tu lako uo\u010diti presti\u017e koji u\u017eivaju odre\u0111eni jezici. Tipi\u010dan primer ovoga jeste globalna dominacija engleskog jezika, kao i drugih jezika koji su svojevremeno bili jezici kolonizatora. Oni koji govore neki od presti\u017enih stranih jezika smatraju se u\u010denijima, pa \u0107e se \u010desto videti da ljudi iz hobija u\u010de engleski, nema\u010dki, francuski i druge evropske jezike, a mnogo re\u0111e se de\u0161ava da ljudi u\u010de neki od jezika nacionalnih manjina njihove zemlje. Obja\u0161njenje postoji: jezici manjine retko kad imaju presti\u017e.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, postoje odre\u0111ene manjine u svim dru\u0161tvima koje ipak u\u017eivaju u nekoj vrsti presti\u017ea \u2013 vi\u0161i slojevi dru\u0161tva, aristokratija, intelektualci i sl. Naime, jezik ili njegova pojedina\u010dna obele\u017eja \u2013 akcenat, gramatika ili vokabular \u2013 svoj presti\u017e dobijaju upravo na osnovu presti\u017ea one dru\u0161tvene grupe koja ih koristi. Istra\u017eivanja u razli\u010ditim dru\u0161tvenim zajednicama su pokazala da pripadnici ni\u017eih dru\u0161tvenih stale\u017ea \u010desto pribegavaju imitaciji govora pripadnika vi\u0161ih dru\u0161tvenih stale\u017ea, kako bi izbegli diskriminaciju ili generalno smanjili uticaj koji njihov izvorni govor mo\u017ee imati na njihov identitet u dru\u0161tvu. Samim tim, ovaj odnos izme\u0111u identiteta i presti\u017ea odre\u0111enog jezika mo\u017ee umnogome uticati na izra\u017eavanje i jezik razli\u010ditih naroda, rasa i polova.<\/p>\n<h2>Otvoreni i skriveni presti\u017e<\/h2>\n<p>Bitno je spomenuti i da presti\u017e umnogome zavisi od konteksta i sredine. Tako mo\u017eemo razlikovati dve vrste presti\u017ea: otvoreni i skriveni. Otvoreni presti\u017e obuhvata one osobine i forme jezika koje su u vezi sa standardnim jezikom, odnosno jezikom koji oslikava ne\u010diju mo\u0107 i status u dru\u0161tvu. Primer ovoga je tzv. \u201eBBC engleski\u201c, koji je dugo bio standard za sve one koji \u017eele da zvu\u010de obrazovano. S druge strane, skriveni presti\u017e obuhvata one osobine i forme svakodnevnog jezika ili dijalekta koje sa sobom nose pripadnost odre\u0111enoj zajednici, solidarnost i identitet neke grupe. Iz ovoga proizilazi da se u mnogim dru\u0161tvenim sredinama lak\u0161e prihvataju ljudi koji zvu\u010de kao da tu pripadaju, na osnovu svog naglaska ili izbora re\u010di, u odnosu na one koji zvu\u010de \u201estandardno\u201c.<\/p>\n<p>Ako ikada budete ose\u0107ali frustraciju dok govorite na stranom jeziku jer ne zvu\u010dite kao izvorni govornik, setite se da postoji niz razli\u010ditih dijalekata tog istog jezika. Prema mi\u0161ljenju savremenih lingvista nijedan jezik nije sam po sebi bolji od drugog i svaki jezik ili dijalekt se zasniva na svojim unutra\u0161njim pravilima i sistemati\u010dnosti. Najbitnije je da nas ljudi razumeju, a to \u0161ta \u0107e o nama da misle je sporedno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cesto nam se desi da donosimo zaklju\u010dke o drugima na osnovu njihovog na\u010dina izra\u017eavanja, naro\u010dito kada te osobe ne poznajemo dovoljno. Ljudi koji \u017eive u gradovima mogu s visine gledati na ljude sa sela, ili stanovnici jednog kraja mogu smatrati one iz drugih delova zemlje \u201emanje pismenima\u201c, a sve to na osnovu jezika ili dijalekta&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2234,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[126,127],"class_list":["post-2233","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog-posts-sr","tag-otvoreni-prestiz","tag-skriveni-prestiz"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.proverbum.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2233","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.proverbum.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.proverbum.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.proverbum.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.proverbum.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2233"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.proverbum.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2233\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2237,"href":"https:\/\/www.proverbum.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2233\/revisions\/2237"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.proverbum.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2234"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.proverbum.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2233"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.proverbum.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2233"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.proverbum.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2233"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}