Često nam se desi da donosimo zaključke o drugima na osnovu njihovog načina izražavanja, naročito kada te osobe ne poznajemo dovoljno. Ljudi koji žive u gradovima mogu s visine gledati na ljude sa sela, ili stanovnici jednog kraja mogu smatrati one iz drugih delova zemlje „manje pismenima“, a sve to na osnovu jezika ili dijalekta kojim govore. Nije redak ni slučaj da se učenici stranih jezika odluče za određenu varijantu, npr. za britanski engleski umesto američkog, zato što im „bolje zvuči“ ili zato što tu varijantu smatraju po nečemu boljom. Sve ovo može se objasniti pojmom prestiža.

Prestiž

Prestiž je termin kojim se u sociolingvistici označava nivo uvažavanja koji jedan jezik ili dijalekt dobija u okviru svoje jezičke zajednice, a u odnosu na druge jezike ili dijalekte koji se takođe koriste. Tačnije rečeno, za jezik se može reći da ima prestiž ukoliko ga određeno društvo smatra pravilnijim, odnosno na bilo koji način superiornijim u odnosu na druge jezike ili dijalekte. Najčešće je to takozvana standardna varijanta jezika, koja se još naziva i standardni jezik ili književni jezik, mada u nekim slučajevima može doći i do dominacije stranog jezika.
U današnje vreme postoji ogromna potreba za znanjem stranih jezika, pa je i tu lako uočiti prestiž koji uživaju određeni jezici. Tipičan primer ovoga jeste globalna dominacija engleskog jezika, kao i drugih jezika koji su svojevremeno bili jezici kolonizatora. Oni koji govore neki od prestižnih stranih jezika smatraju se učenijima, pa će se često videti da ljudi iz hobija uče engleski, nemački, francuski i druge evropske jezike, a mnogo ređe se dešava da ljudi uče neki od jezika nacionalnih manjina njihove zemlje. Objašnjenje postoji: jezici manjine retko kad imaju prestiž.

Međutim, postoje određene manjine u svim društvima koje ipak uživaju u nekoj vrsti prestiža – viši slojevi društva, aristokratija, intelektualci i sl. Naime, jezik ili njegova pojedinačna obeležja – akcenat, gramatika ili vokabular – svoj prestiž dobijaju upravo na osnovu prestiža one društvene grupe koja ih koristi. Istraživanja u različitim društvenim zajednicama su pokazala da pripadnici nižih društvenih staleža često pribegavaju imitaciji govora pripadnika viših društvenih staleža, kako bi izbegli diskriminaciju ili generalno smanjili uticaj koji njihov izvorni govor može imati na njihov identitet u društvu. Samim tim, ovaj odnos između identiteta i prestiža određenog jezika može umnogome uticati na izražavanje i jezik različitih naroda, rasa i polova.

Otvoreni i skriveni prestiž

Bitno je spomenuti i da prestiž umnogome zavisi od konteksta i sredine. Tako možemo razlikovati dve vrste prestiža: otvoreni i skriveni. Otvoreni prestiž obuhvata one osobine i forme jezika koje su u vezi sa standardnim jezikom, odnosno jezikom koji oslikava nečiju moć i status u društvu. Primer ovoga je tzv. „BBC engleski“, koji je dugo bio standard za sve one koji žele da zvuče obrazovano. S druge strane, skriveni prestiž obuhvata one osobine i forme svakodnevnog jezika ili dijalekta koje sa sobom nose pripadnost određenoj zajednici, solidarnost i identitet neke grupe. Iz ovoga proizilazi da se u mnogim društvenim sredinama lakše prihvataju ljudi koji zvuče kao da tu pripadaju, na osnovu svog naglaska ili izbora reči, u odnosu na one koji zvuče „standardno“.

Ako ikada budete osećali frustraciju dok govorite na stranom jeziku jer ne zvučite kao izvorni govornik, setite se da postoji niz različitih dijalekata tog istog jezika. Prema mišljenju savremenih lingvista nijedan jezik nije sam po sebi bolji od drugog i svaki jezik ili dijalekt se zasniva na svojim unutrašnjim pravilima i sistematičnosti. Najbitnije je da nas ljudi razumeju, a to šta će o nama da misle je sporedno.



Lokacija

Hajduk Veljkova 11/IV
21000 Novi Sad, Srbija

Telefoni

Telefon: 021 47 25 227

Fax: 021 47 25 226