Prvi uslov koji mora da ispuni neko ko želi da bude prevodilac jeste da dobro zna svoj maternji jezik. To možda zvuči jednostavno, ali mnogo je teže nego što se čini.
U današnje vreme uticaj engleskoj jezika je toliko jak da je teško odupreti mu se. Srpski jezik, kako pisani tako i govorni, obiluje primerima upotrebe engleske norme, i to na svim jezičkim nivoima: pravopisu, gramatici, semantici, pragmatici. Na taj način se krše pravila srpskog jezika, a ono što je nepravilno postaje prihvaćeno i rasprostranjeno.

U maju ili u Maju? Da li vam izgleda čudno kada pročitate da se neki događaj desio 12 Maja 1987-e godine? Ili ako naiđete na vest o Prvoj Evropskoj ligi? U ova dva primera mogu se primetiti pravopisne norme koje se vrlo često pogrešno preuzimaju iz engleskog jezika. Za razliku od engleskog, na srpskom jeziku prilikom pisanja datuma posle brojeva uvek idu tačke, a nazivi meseci se pišu malim slovom (12. maj 1987. godine). U slučaju višečlanih naziva organizacija, ustanova, preduzeća itd., velikim početnim slovom piše se samo prva reč, a pridevi izvedeni od vlastitih imenica sa nastavkom -ski uvek se pišu malim početnim slovom. (Prva evropska liga).

Da li idete na koncert Robi Vilijamsa ili Robija Vilijamsa? Novine često pišu o bestseler listama, piling smesama, i raznim poznatim ličnostima, poput Bred Pita, Robi Vilijamsa, Dejvid Bekama. Ovakve konstrukcije ne samo što su neprirodne u srpskom jeziku, nego su i nepravilne i ilustruju upotrebu engleskih pravila na nivou gramatike. Umesto bestseler lista pravilno je reći lista bestselera, umesto piling smesa – smesa za piling, a kada su poznate ličnosti u pitanju, potrebno je koristiti odgovarajući padež ne samo u prezimenu nego i u imenu. Dakle, novine treba da pišu o Bredu Pitu, Robiju Vilijamsu i Dejvidu Bekamu.

Uloguj se, selektuj, edituj, sejvuj, izloguj se Međutim, upotreba engleskog jezika nekada može da bude opravdana, posebno na nivou semantike, na primer, kada je reč o računarstvu, oblasti koja se razvija neverovatnom brzinom i to u zemljama engleskog govornog područja. Stoga, sasvim je razumljivo da u srpskom jeziku koristimo reči poput interfejs, softver, hardever, kursor, pa čak i reči kao što su guglati pomoću kojih možemo da se izrazimo mnogo sažetije. Problem nastaje kada u srpskom jeziku koristimo engleske reči, a da za tim nema nikakve potrebe. U tekstovima koji se bave računarima svakodnevno mogu da se pročitaju izrazi poput apdejtovati, editovati, (u/iz)logovati se, selektovati itd. Ti izrazi su se toliko odomaćili u srpskom jeziku da ih većina razume i koristi bez razmišljanja. Ali, prevodioci treba da se zapitaju kako čitaocu koji ne zna engleski jezik zvuči kada pročita da je neki program potrebno apdejtovati, neki dokument editovati itd., a da pri tom za svaki od ovih primera postoji odgovarajuća reč na srpskom jeziku: apdejtovati – ažurirati, editovati – urediti, (u/iz)logovati se – prijaviti se/odjaviti se, selektovati – odabrati.

Mislite o tome! Ali bolje je da razmislite! Kada je nivo pragmatike u pitanju, čitave diskursne formule se uvoze iz engleskog jezika, najčešće putem bukvalnog prevoda nestručnih prevodilaca. Na primer, novine pišu o tome kako je fan faktor udario u plafon, kako agent glumce stalno drži zauzetim, ili kako je poznati glumac pitao svoju izabranicu da se uda za njega. Umesto toga, trebalo bi da pišu o tome kako je faktor zabave dostigao vrhunac, kako agent glumcima uvek nalazi nove poslove, te o tome kako je poznati glumac zaprosio svoju izabranicu.

Većina ovih primera loše i nepravilne upotrebe srpskog jezika dolazi iz novina i časopisa koji se objavljuju na srpskom jeziku, ali koji svoj materijal najčešće preuzimaju iz stranih. Taj materijal se potom brzinski i nestručno prevodi i takav stiže do čitalaca i rasprostranjuje se, te se nepravilna upotreba jezika može primetiti i u tekstovima koji nisu prevedeni već pisani na srpskom jeziku, pa čak i u svakodnevnom govoru.



Lokacija

Braće Popović 5
21000 Novi Sad, Srbija

Telefoni

Telefon: 021 47 25 227

Fax: 021 47 25 226